Bukovac je kvart smješten u sjeveroistočnom dijelu Zagreba, unutar gradske četvrti Maksimir. Povijesno gledano, poznato je kao područje gdje je Kaptol, crkveno središte Zagreba, 1344. godine dodijelio zemlju doseljenicima iz Nove Vesi. Naselje je tradicionalno bilo nastanjeno radnicima Kaptolovih vinograda. Danas se Bukovac smatra jednim od imućnijih zagrebačkih naselja, pretežno obilježenim obiteljskim kućama.
Što se tiče urbanog razvoja, Bukovac je poznat po niskoj izgradnji i maloj gustoći naseljenosti. Arhitektonska rješenja često se fokusiraju na projektiranje obiteljskih kuća i manjih stambenih zgrada koje se skladno uklapaju u postojeću urbanu strukturu naselja, s naglaskom na integraciju različitih tipologija stambenih objekata u širi urbani kontekst.
Iako postoji relativno malo zapisa koji se izravno bave Bukovcem, naselje se često spominje u širim izdanjima o urbanom razvoju Zagreba, stambenim politikama i društvenim dinamikama.
Demografski profil Bukovca
- popis stanovništva iz 2021. godine
Ukupan broj stanovnika | 6.658 |
Rang po broju stanovnika u Zagrebu | 33. (od 218 MO) |
Gustoća naseljenosti (stan/km²) | 3.652 |
Rang po gustoći naseljenosti u Zagrebu | 93. |
Omjer spolova (M:Ž) | 0.91:1 |
Rang po omjeru spolova u Zagrebu | 90. |
Udio djece do 14 godina (%) | 15.73% |
Rang po udjelu djece u Zagrebu | 96. |
Udio radno sposobnih 15-64 godine (%) | 64.42% |
Rang po udjelu radno sposobnih u Zagrebu | 94. |
Udio starijih od 65 godina (%) | 19.86% |
Rang po udjelu starijih u Zagrebu | 129. |
Opterećenje radno sposobnih (ovisne osobe na 100 radno sposobnih) | 55 |
Rang po opterećenju radno sposobnih u Zagrebu |
Na razini cijelog Zagreba, Bukovac, s ukupnim brojem stanovnika od 6.658 nalazi u gornjoj trećini svih mjesnih odbora (MO), rangiran na 33. mjestu među 218 MO. Iako nije među najnaseljenijim dijelovima grada, Bukovac ipak ima respektabilnu demografsku masu. Najveći MO, poput Trnja s gotovo 14.000 stanovnika, daleko nadmašuju Bukovac, dok manji MO, sa samo stotinjak stanovnika, pokazuju koliko su neki dijelovi grada raznoliki po broju stanovnika. U okviru Gradske četvrti (GČ) Maksimir, Bukovac se svrstava među veće MO, iza gusto naseljenih Maksimirskih naselja, ali iznad manjih MO poput Dotrščine i Ružmarinke. Ovaj poredak pokazuje da Bukovac ima solidnu demografsku osnovu unutar svoje GČ.
Gustoća naseljenosti na Bukovcu iznosi 3.652 stanovnika po kvadratnom kilometru, što ga pozicionira u niži prosjek za grad i stavlja na 93. mjesto među svim MO. Na razini cijelog Zagreba, gustoća naseljenosti varira drastično, od rijetko naseljenih dijelova sa samo 30 stanovnika po kvadratnom kilometru do središta grada, gdje gustoće dosežu gotovo 24.000 stanovnika po kvadratnom kilometru. Unutar GČ Maksimir, Bukovac je također pri dnu prema gustoći naseljenosti. Mašićeva, primjerice, ima više od 12.000 stanovnika po kvadratnom kilometru, dok su Dotrščina i Maksimir rjeđe naseljeni od Bukovca, s gustoćom ispod 2.000 stanovnika po kvadratnom kilometru.
Što se tiče spolne distribucije, na Bukovcu je omjer 0,91 muškarca na svaku ženu, što ga stavlja na 90. poziciju među MO u Zagrebu. Iako su razlike u spolnoj raspodjeli među MO često minimalne, ovaj omjer pokazuje da Bukovac zadržava prilično ravnomjernu spolnu strukturu. Na razini cijelog Zagreba, omjer spolova varira od ekstremnih vrijednosti od 0,61 do 1,12 muškaraca na svaku ženu. U okviru GČ Maksimir, Bukovac se također svrstava među uravnoteženije MO u smislu spolne raspodjele, s omjerom gotovo identičnim onome u Kozjaku. Zanimljivo je, međutim, da MO poput Ružmarinke u Maksimiru bilježe znatno veću prisutnost žena s omjerom od samo 0,77 muškaraca na svaku ženu, dok MO poput Dotrščine ima gotovo potpuno izjednačen broj muškaraca i žena.
U dobnim skupinama, Bukovac ima 15,73% djece do 14 godina (odnosno 1047 klinaca), čime se svrstava na 96. mjesto među MO u Zagrebu. Na razini cijelog grada, udio djece u ukupnoj populaciji varira od oko 5% do 23%. Ovaj podatak pokazuje da Bukovac zadržava dobar postotak mladih, što je vrlo pozitivno s aspekta demografske održivosti. Unutar GČ Maksimir, Bukovac ima relativno visok udio mlađih stanovnika, pri čemu jedino Dotrščina i Remete imaju nešto veći postotak djece.
Aktivna dobna skupina (15-64 godine) Bukovca obuhvaća 64,42% stanovništva, što ga stavlja na 94. mjesto među svim MO. Na razini Zagreba, udio radno sposobnih kreće se od 45% do 75%, pri čemu Bukovac zadržava solidnu prisutnost radno aktivnog stanovništva. U usporedbi s drugim MO u GČ Maksimir, Bukovac je blizu sredine po ovom kriteriju. Dok Dotrščina ima nešto veći udio radno sposobnih stanovnika (oko 66%), Maksimirska naselja pokazuju nešto manji postotak.
Što se tiče starijeg stanovništva, Bukovac ima 19,86% populacije starije od 65 godina, čime se svrstava na 129. mjesto među MO u Zagrebu. Na razini cijelog grada, udio starijih osoba varira od 5,7% do čak 46%, a Bukovac se tu pozicionira blizu prosjeka. U kontekstu GČ Maksimir, Bukovac ima niži udio starijih stanovnika u usporedbi s MO poput Ružmarinke i Mašićeve, koji imaju značajno veći udio starijih.
Kada je riječ o opterećenju radno sposobnog stanovništva, na svakih 100 osoba radne dobi (15-64 godine) na Bukovcu dolazi 55 osoba iz ovisnih dobnih skupina – djece mlađe od 15 godina i starijih osoba iznad 65 godina. Ovaj pokazatelj Bukovac pozicionira na 125. mjesto među svim MO u Zagrebu. Na razini grada, taj omjer kreće se od 0,34 do 1,2, pri čemu Bukovac ima nešto niže opterećenje radno sposobne populacije u usporedbi s mnogim drugim MO. U kontekstu GČ Maksimir, Bukovac bilježi niži omjer ovisnih skupina u usporedbi s MO poput Maksimirskih naselja i Mašićeve, gdje viši postotak starijih i djece stvara dodatni pritisak na radno sposobne stanovnike.
Doprinesite razvoju ove stranice i pomozite u raspisivanju teksta.